Razvijene zemlje imaju manje šumskih površina od nerazvijenih zemalja
Postoji jasna korelacija između količine šumskih površina i ekonomske razvijenosti države. Države s većim postotkom šumskih površina, u većini slučajeva, imaju manji ekonomski razvoj. To nije slučajnost, već posljedica više faktora koji se međusobno isprepliću.
Hrvatska i Bosna i Hercegovina su primjeri nerazvijenih država s puno šumskih površina. Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), u Hrvatskoj je šumsko područje 2,3 milijuna hektara, što čini 47,5% ukupne površine zemlje. Bosna i Hercegovina ima još više šumskih površina, čak 53,6% ukupne površine zemlje. Unatoč velikim površinama šuma, obje zemlje se suočavaju s problemima ekonomskog razvoja.
S druge strane, Irska je primjer izuzetno razvijene države koja gotovo nema šume, ali ima visok standard. Prema podacima OECD-a, Irska ima samo 10,5% šumskog područja, što je jedna od najnižih stopa u Europi. Unatoč tome, Irska ima jednu od najrazvijenijih ekonomija na svijetu, s BDP-om po stanovniku koji iznosi 89.434 dolara (podaci za 2021. godinu).
Kako bi se objasnila ova korelacija između količine šumskih površina i ekonomske razvijenosti, potrebno je uzeti u obzir više faktora. Jedan od njih je da države s velikim šumskim područjima često nemaju druge resurse ili su ti resursi ograničeni. Osim toga, šumsko gospodarstvo zahtijeva dugoročno planiranje i ulaganja u uzgoj i zaštitu šuma, što nije uvijek moguće u državama s kratkoročnim ciljevima i politikama.
S druge strane, države poput Irske su se usredotočile na razvoj drugih sektora, poput visokotehnoloških industrija, turizma i financija, koji imaju visoku dodanu vrijednost i potencijal za rast. Ova država je također uspjela privući veliki broj stranih investicija, što je doprinijelo njenom ekonomskom rastu.
Količina šumskih površina i ekonomska razvijenost su jasno povezani, ali postoji mnogo drugih faktora koji igraju ulogu u ovom odnosu. Države s velikim šumskim područjima trebaju pronaći načine kako iskoristiti ove resurse i učiniti ih profitabilnima, dok istovremeno vode računa o zaštiti okoliša i održivosti.
